§1. Imenko
§2. Prilozhenko
§3. Chislenko
§4. Zaimenko
§5. Glagolko
§6. Priimenko
§7. Prislovko
§8. Predkladki, skladki, chastinki
§9. Frazka stroenko
§1. Imenko ⇑
Imenko e slovko, aka oznachete osnovko predmetko i ogovorete na voprosko «to e tO, a?». To slovko konchetese na «-O»:
ptashkO
koteshkO
medvedkO
§1.1. Imenki e razna za oznachete predmetki, zhivete tvarinki i organiki, vescheski, faktaki, sobiteki, evlenki, geografka oznachetki, takozhu ocenko, priznachko, dvigatko, sostoenko.
§1.1.1. Imenki, aka oznachete «materialko» (iza aka to sostoene, iza aka to sdelate), konchetese na «-O»:
dravO (materialko iza aka to sostoene)
travO (travo obschu)
zhalezO (materialko)
§1.1.2. Imenki, aka oznachete «predmetko» (edina, konkretka vescheko, zhivoteko), konchetese na «-kO»:
dravkO (berezko, osinko)
travkO (travko u sadiko)
zhalezkO (zhaleza predmetko)
§1.1.3. Stranka imenki konchetese na «-iO»:
IspaniO, RusiO, FransiO, ChehiO
§1.2. Imenki ni e rodo, ni e skloneno.
§1.3. Mnozhka chiselko oznachetese za koncheko «-I»:
ptashkO — ptashkI
koteshkO — koteshkI
medvedkO — medvedkI
§1.4. Imenki mate dvi padezhki:
prosta — slovko konchetese na «-O»
zavisna — slovko konchetese na «-A» (takozhu aka prilozhenko)
medvedkA travkO
§2. Prilozhenko ⇑
Prilozhenko e slovko, aka oznachete priznachko predmetko, ogovorete na voprosko «akA, a?», «aka takA, a?» i to konchetese na «-A»:
steklenA
dravenA
zelenA
Prilozhenko stoete peredu imenko.
§3. Chislenko ⇑
Chislenko e slovko, aka oznachete chiselko, skolko i poredko predmetka.
§3.1. Skolka chislenki:
nulo,
edno, dvi, tri, chotiri, peti, shesti, sedmi, osedmi, deveti, deseti
ednacati, dvinacati, trinacati, chotirnacati, petnacati, shestnacati, sedmnacati, osedmnacati, devetnacati,
dvideseti, trideseti, chotirideseti, petideseti, shestideseti, sedmideseti, osedmideseti, devetideseti,
sto, dvisto, tristo, chotiristo, petisto, shestisto, sedmisto, osedmisto, devetisto,
tisacho, dvi tisachi, tri tisachi…
miliono, dvi milioni, tri milioni…
miliardo, dvi miliardi, tri miliardi…
triliono, dvi trilioni, tri trilioni…
triliardo, dvi triliardi, tri triliardi…
§3.2. Poredka chislenki:
pervu, vtoru, tru, chotiru, petu, shestu, sedmu, osedmu, devetu, desetu
§3.3. Sbiratka chislenki:
ednu, dvu, tru, chotiru, petu, shestu…
skolku, nikolku, vsi
§4. Zaimenko ⇑
Zaimenko e slovko, aka polzovatese umestu imenki, prilozhenki, chislenki ili prislovko i ukazate na predmetki ili priznachki.
§4.1. Lichna zaimenki.
Lichna zaimenki za shiselki (edna i mnozhka) ne razlichate.
1-u lichko — mi
2-u lichko — vi
3-u lichko — oni
§4.2. Vozvratka zaimenko — «sobi»:
mi chitate sobi
vi chitate sobi
§4.3. Pritegatka zaimenki — lichna zaimenko, aka stoete zadu imenka slovko:
ptashko mi
kroshko oni
§4.4. Ina zaimenki:
to
nito
ina
de
aka
taka
vsi
vseki
§4.5. Voproska zaimenki delatese za dobavko voproska chastinko «, A?» (voproska frazko delatese za dobavko chastinko «, A?» zadu frazko):
to, a?
ni to, a?
de, a?
aka, a?
§5. Glagolko ⇑
Glagolko e slovko, aka oznachete dvigatko ili sostoenko i ogovorete na voprosko: to delatE, a? To slovko konchetese na «-E»:
E
matE
datE
chitatE
pitE
estE
gledatE
hodetE
Glagolko stoete zadu imenko.
§5.1. Glagolka vremechki (proshla, nastoeta, buda) delatese za dobavko dopolnitelka slovki — u proshla vremechko «TA», u buda vremechko «BU»:
vstavate ta
vstavate
vstavate bu
§5.2. Vozvratka glagolki, aka ogovorete na voprosko: to delaTESE? — konchetese na «-TESE»:
kupaTESE
boroTESE
§5.3. Bezlichna glagolki — to delaTSE? — koncheteche na «-TSE»:
smerkaTSE
svetaTSE
§5.4. Vozmozhka naklonko delatese za dobavko chastinko «BA»:
popite ba
hodete ba
§5.5. Povelitelka naklonko ni.
§5.6. Glagolka delata formatki ni.
§5.7. Perehodeta i niperehodeta glagolki ni raznetese.
§6. Priimenko ⇑
Priimenko — ina formatko glagolko, aka mate ako priznachki glagolko, to takozhu priznachki prilozhenko.
Priimenko delatese izo glagolko za dobavko koncheko «-ESE»:
poetESE glotko
letESE samoletko
Priimenko stoete peredu imenko.
Deepriimenko ni. Ali taku priimenko stoete peredu imenko i glagolko stoete zadu imenko, to taka primerki mozhete bu aka perehodeta formatko do deepriimenko:
poetese glotko hripe
letese samoletko sverkate
§7. Prislovko ⇑
Prislovko — neizmenka slovki, aka oznachete priznachki dvigatko ili sostoenko i ogovorete na voprosko: aka, a? de, a? kodu, a? chomu, a? zachomu, a? aka napravko, a? aka ocenko, a?
§7.1. Sostoenka i oznachetka prislovki konchetese na «-U»:
tU
nitU
vsidU
edinU
umestU
mnozhkU, nimalU
malU, nimnozhkU
slozhenU
nislozhenU
skolkU
nikolkU
kodU
nikodU
inodU
peredU
zadU
verhU
nizU
seredU
okolU
mezhU
tomU
chomU
trebU
tokU
bistrU
dolgU
umirnU
tihU
glasnU
soglasnU
vazhnU
dobrU
nidobrU
protU
niprotU
§7.2. Ocenka prislovki delatese iza ocenka prilozhenki za pomozheto dobavko koncheko «-EA», aka sbirate sobi glagolka koncheko «-E» i prilozhenka koncheko «-A» (zelenA — zelenEA), ili za pomozheto dopolnitelka slovko «bolEA» (svetla — bolEA svetla):
bolEA
menEA
ranEA
poznEA
dalEA
bistrEA
dolgEA
§8. Predkladki, skladki, chastinki ⇑
tak
ni
bez
u
na
s
za
do
iza
i
ili
ali
ako … to
taku
takozhu
protu
vdovolu
stopu
§9. Frazka stroenko ⇑
Frazka stroenko e slobodka, ali u slozhenu stroenko delate bu bolea tverda ocheredko: to — delate — tomu — aka/chomu.
Prilozhenko stoete peredu imenko.
Priimenko stoete peredu imenko.
Glagolko stoete zadu imenko.
Pritegatka zaimenki stoete zadu imenka slovko.
Azbuko ⇑
U slovko e upotrebko dvi azbuki: latinko i kirilko.
Slovka azbuko sostoene iza 25 literki.
a - a
b - b
c - c
ch - ch
d - d
e - e (e, e)
f - f
g - g
h - h
i - i (i, y)
j - j
k - k
l - l
m - m
n - n
o - o
p - p
r - r
s - s
sh - sh (sh, sch)
t - t
u - u
v - v
z - z
zh - zh
Osobenko oglasko ⇑
Literko «E» oznachete zvuki «e» i «e». U slovko to e edno zvuko, aka mozhete oglaske aka:
(1) tverda «e»,
(2) jotka «je», «e»,
(3) takozhu seredu mezhu to zvuki.
Literko «I» oznachete zvuki «i» i «y», aka u slovko ni raznetese taku mozhete oglaske aka:
(1) «i»,
(2) «y»,
(3) tu seredu.
Zvuko «sch» u slovko ni. Literko «Sh» oznachete zvuko «sh», aka u oglasko vozmozhku delate megka do zvuko «sch».
Vozmozhku delate zvonka ili gluha soglaski: «b/p», «g/h», «d/t» (ako delate gluha, to na konechko slovki).
Varianki oglasko upotrebko aka dialektaki.
Edno pravilko — oglasko trebu ednu, nivozmozhku soedinete dialektaka oglaski, taku ako «E» oglaske aka «E», a «I» aka «Y», to trebu oglaske oni takozhu u vsi.